Alkoholizam
Alkoholizam je bolest koja je često progresivna i fatalna. Iako zavisnost od alkohola ima tendenciju da se porodicno prenosi iz pokoljenja na pokoljenje, na njega utiču i genetski faktori kao i faktori životne sredine. Pojedinac koji je zavisan od alkohola ga obično koristi da bi izbegao lične i društvene faktore u svom životu. Četiri simptoma zavisnosti od alkohola uključuju:
- žudnja za alkoholom
- nemogućnost smanjenja ili prestanka konzumiranja alkohola
- doživite simptome krize kada prestanete da pijete alkoholne napitke
- povećana tolerancija na alkohol (potrebno je više pića da bi se postigao isti efekat)
Koji su upozoravajući simptomi alkoholizma?
Postoji mogucnost da imate problema sa alkoholom ako odgovorite potvrdno na bilo koju od sledećih tvrdnji:
- Pijete u jutarnjim casovima
- Piti u samoći
- Pijete da biste se osećali prijatno u društvu drugih ljudi
- Ispijanje alkoholnih pića do tačke intoksikacije
- Napijanje koje dovodi do nesvestica ili gubitka pamćenja
- Drinking that results in injuries, accidents, or aggressive behavior
Ako ste zabrinuti da biste mogli imati problema sa pićem, razgovarajte o tome sa svojim lekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Ako ste zabrinuti da biste mogli imati problema sa pićem, razgovarajte o tome sa svojim lekarom opste prakse ili jos bolje psihologom/psihijatrom.
Alkohol je najčešće korišćena i najčešće zloupotrebljavana psihoaktivna supstanca na svetu.
Zbog problema sa pićem, očekivani životni vek se smanjuje do 10 godina. Alkohol godišnje ubije oko tri miliona ljudi širom sveta.
Čak i ako niste alkoholičar, zloupotreba alkohola i dalje može imati negativne posledice.
Deca zavisnika od alkohola imaju četiri puta veću verovatnoću da postanu alkoholičari nego deca nealkoholičara.
Najveci procenat problema sa alkoholom je među odraslim osobama starosti 18-29 godina.
Više muškaraca nego žena su alkoholičari.
Teška i hronična opijanja
– može oštetiti gotovo svaki organ u telu
– je glavni uzrok bolesti i smrti od bolesti jetre
– potiskuje imuni sistem
– povezan je sa kardiovaskularnim oboljenjima kao što su moždani udar i hipertenzija
Alkoholne navike u Srbiji
Obrazac pijenja kod mladih u Srbiji uglavnom se razvija se prvenstveno u vršnjačkim grupama između 13. i 17. godine. Pijenjem mladi pokušavaju poručiti da su odrasli, a nekad je to način da se uklope u društvo. Prema istraživanjima iz 2019. godine, 92 odsto mladih do 18 godina je probalo alkohol.
U Srbiji ima preko 200 000 registrovanih alkoholičara, a samo dva posto njih se leči. Prema podacima Ministarstva zdravlja RS koji se odnose na alkoholizam u Srbiji, trećina odraslog stanovništva Srbije pila je alkohol dva do tri puta u periodu od mesec dana pre istraživanja koje je sprovelo ovo ministarstvo. Svakodnevno pijenje alkoholnih pića u Srbiji zabeleženo je kod 3,4 odsto stanovništva, a prosečna potrošnja alkoholnih pića po stanovniku iznosila je 71,4 ml.
Najveći procenat ljudi koji piju je u dobnoj grupi 20–34 godine. U Srbiji se 2006. godine 6,6 odsto stanovništva nalazilo u grupi sa srednjim rizikom za nastanak dugotrajnih bolesti, odnosno zdravstvenih problema nastalih kao posledica upotrebe alkohola. Pedeset i više grama etanola konzumiralo je 3,9% odraslog stanovništva Srbije, što predstavlja jedan od indikatora „teškog pijenja”. U ovoj visokorizičnoj grupi za nastanak dugotrajnih bolesti i stanja nastalih kao posledica upotrebe alkohola u znatno većem procentu su se nalazili muškarci, skoro 6 odsto, nego žene, manje od pola odsto, kažu podaci Instituta za javno zdravlje Srbije.
Još jedno istraživanje o alkoholizmu ukazalo je na alarmantno stanje u Srbiji. Ova je zemlja na četvrtom mestu u Evropi po potrošnji alkohola. Razlozi za alkoholizam su, uz socijalno beznađe, i “običajna” konzumiranja – piće je obavezno u svim prilikama, bilo da se slavi ili tuguje.
Statistika pokazuje da je 89 odsto srednjoškolaca probalo jedno ili više alkoholnih pića, 37 odsto mladića i 14 odsto devojaka redovno piju alkohol, a 42 odsto se bar jednom napilo.
Statistika pokazuje i da je 84 odsto studenata, posle jednog ili dva pića poželelo i treće, da je 68 odsto ispitanika doživelo "prekid filma", tj. alkoholnu amneziju, 59 odsto studenata koristi alkohol u stresnim situacijama, a 48 odsto studenata koristi alkohol za "razbijanje" treme.
– Saznaj više o lečenju alkoholizma. Navodi se da poslednjih godina na lečenje dolaze znatno mlađi pacijenti, oba pola.
Na osnovu naseg dugogodisnjeg iskustva, najefikasnija metoda lecenja alkoholizma je averzivna metodom kojom se postize osecaj odvratnosti prema alkoholnim picima.