Napadi panike

Napadi panike ili panični napadi su iznenadne epizode jake uznemirenosti za koje je tipičan neočekivan početak- bez predznaka i vidljivih razloga. Napadi obično traju od jedne minute do jednog časa prosečno od dva do četiri puta nedeljno. U nekim slučajevima napadi nestaju na duže vreme, da bi se bez vdiljivog razloga ponovo vratili. Težina napada se može značajno razlikovati kod jedne iste osobe.

Panični napadi nisu opasni u smislu da mogu biti uzrokom smrti, ali mogu uzrokovati tegobe i u ogromnoj meri «zatrovati» život čoveka. Mnogi ljudi sa vremenom postaju sve više uznemireni posle ponovnih napada panike. Kod pacijenata se sa vremenom može pojaviti jedna ili nekoliko fobija i oni mogu početi da izbegavaju mesta i situacije u kojima su ih zatekli napadi. Ukoliko čovek duže vremena boluje od napada panike, on može početi da izbegava planiranje i da se plaši od putovanja. Sve to ograničava društveni i porodični život.

Na osnovu podataka istraživanja, od paničnih poremećaja boluje 1,9 – 3,6% stanovništva, a po nekim izvorima, do 5%, pri čemu se kod žena javlja 2-3 puta češće. Panični napadi su prisutni ne samo kod odraslih, već i kod dece i adolescenata.

Panični poremećaj nije opasan po zivot, ali može uticati na kvalitet života. Mnogi ljudi vremenom postaju sve anksiozniji nakon ponovljenih napada panike. Tokom vremena, pacijenti mogu razviti jednu ili više fobija. Mogu početi da izbegavaju mesta i situacije u kojima se dogodio napad panike. Ako neko dugo pati od paničnog poremećaja, može početi da izbegava planiranje i da se plaši putovanja.

Sve ovo ograničava društveni i porodični život. Pogledajte test za anksioznost

Panic attacks

Panični poremećaj nije opasan, ali može uticati na kvalitet života. Mnogi ljudi vremenom postaju sve anksiozniji nakon ponovljenih napada panike.

Niste sami!

Uzroci napada panike (panični poremećaj)

Pronađeno je mnogo faktora koji izazivaju pojavu paničnih napada.

Poznati uzroci koji neposredno provociraju njihovu pojavu su sledeći:

  1. 1. Psihogeni uzroci panicnih napada

  • Situacija kulminirajućeg konflikta (razvod, svađa sa suprugom, rastanak ili razvod)
  • Oštri stresni dogadjaj (smrt bliske osobe, bolest ili nesrećan slučaj)
  • Apstraktni faktori koji deluju po mehanizmu identifikacije ili kontrastava (filmovi, knjige itd.)

      2. Biološki uzroci napada panike

  • Hormonske promene (trudnoća, porođaj, prekid dojenja, klimaks)
  • Početak seksualnih odnosa, uzimanje hormosnkih preparata, abortus
  • Uzimanje hormonskih preparata
  • Abortus
  • Menstruacija

      3. Fiziološki uzroci napada panike

  • Zloupotreba alkohola
  • Meteoropatski faktori
  • Preteran fizički rad

Simptomi paničnih napada

Panični poremećaj se manifestuje u mladom, socijalno aktivnom uzrastu, do 30-35 godina. Panični poremećaj je anksiozni poremećaj kod kojeg redovno imate iznenadne napade panike ili straha.

Glavni simptom paničnog poremećaja su simptomi teške uznemirenosti (panični napad) koji nije ograničen na određenu situaciju ili sredinu i stoga su nepredvidivi.

Neobjašnjivi, mučni napad straha ili panični napad se dijagnozira u slučajevima naglog napada straha.

Napad panike je često praćen osećajem neposredne smrti ili anksioznosti i ili osećaj unutrašnje napetosti sa simptomima povezanim sa panikom.

Neophodno je prisustvo četiri ili više simptoma niže nabrojanih kako bi se dijagnosticirao panicni poremecaj:

  1. Ubrzano lupanje srca
  2. Znojenje
  3. Tremor, drhtavica
  4.  Osećaj nedostatka vazduha ili gušenja
  5. Bol i neprijatnost u levoj polovini grudnog koša
  6. Mučnina i neprijatnost u abdomenu, retka stolica
  7. Vrtoglavica, nemir ili klaćenje u hodu, osećaj lakoće u glavi ili stanje pred gubljenje svesti
  8. Osećaj derealizacije, depersonalizacije
  9. Strah od smrti, strah od gubljenja razuma ili činjenja nekontrolisanog postupka
  10. Osećaj onemljenosti ili bockanja u ekstremitetima
  11.  Osećaj vreline ili hladnoće
  12. Osećaj knedle u grlu
  13. Nepravilan hod
  14. Pogoršan vid i sluh
  15. Spazmi u rukama i nogama

Klinički simptomi se javljaju iznenada i dostižu vrhunac u toku 10 minuta. Panični napad traje od 15 do 30 minuta, kod nekih pacijenata moguće i duže.kod nekih pacijenata moguće i duže.

Napadi panike se javljaju uglavnom u budnom stanju dok su u snu krajnje retki. Panični napadi imaju tendenciju ponavljanja pri čemu se sa vremenom dešavaju sve češće.

Frekvencija napada varira od jednog dnevno do jednog u nekoliko meseci.Prosečna učestalost je 2 do 4 u toku jedne sedmice.

S obzirom da su napadi krajnje neprijatni, dodaje se i stalni strah od njihovog javljanja.

Mogu li imati napad panike samo jednom?

Panični napad koji se dogodio jedanput se ne može smatrati oboljenjem.

Mnogi ljudi preživljavaju takvo stanje bar jednom u životu. Panični napad se u takvom slučaju smatra fiziološkom reakcijom na emocionalni stres.

Treba obratiti pažnju na to da se u realno opasnoj situaciji po život javljaju osećaji uznemirenosti sa odgovorajučim somatskim osečajima i predstavljajuči normalnu zaštitnu reakciju pripremajući čoveka na borbu sa mogučim izvorom opanosti ili bekstvu od nje.

Dijagnoza paničnog poremećaja

Radi talne dijagnoze oaničnog poremećaja je neophodno da se desil nekoliko teških paničnih napada u toku jednog meseca pri ispunjavanju sledećih uslova:

  • Situacija ne sme biti vezana za realnu opsanost
  • Napadi ne smeju biti ograničeni na poznate i predviđene situacije
  • Između napada stanje mora biti slobodno od simptoma uznemirenosti

Sem gore navedenog, panični napadi moraju biti praćeni (ne manje od mesec dana), sledećim simptomima:

  • Neprestana zabrinutost povodom njihovog ponavljanja
  •  Nemir povodom komplikovanja napad i njihovih posledica
  • Značajne promene ponašanja vezanog za napade

Bolest se može razvijati tokom meseci i godina, a može i brzo, tokom dana ili nedelja.